Deo prostora grada oivičen saobraćajnicama.
Bruto razvijena građevinska površina je ukupna površina svih nadzemnih etaža objekta merena na nivou poda u svim delovima objekta, i to od spoljnih mera obodnih zidova (sa svim oblogama, ispustima i ogradama). Potkrovlje i podzemne korisne etaže računaju se kao 60% površine. Podzemne etaže poput garaža, podstanica grejanja, kotlarnice i sl. ne računaju se u površine koje ulaze u obračun BRGP-a.
Objekat koji je uzidan (naleže) na obe bočne granice pripadajuće parcele.
Objekat za gajenje životinja, skladištenje stočne hrane, poljoprivrednih proizvoda i drugi slični
objekti na poljoprivrednom gazdinstvu.
Širina građevinske parcele prema pristupnoj saobraćajnici.
Tehnologija koja omogućava skladištenje, obradu, analizu i iščitavanje podataka koji su prostorno određeni u cilju rešavanja složenih problema u vezi s planiranjem i upravljanjem resursima.
Naselje, teritorijalna jedinica koja je kao takva utvrđena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji.
Posebno obeleženo zemljište na kome se gradi, rekonstruiše ili uklanja objekat ili izvode radovi na održavanju objekta. U tehničkom smislu je obeleženo zaštitnom ogradom i gradilišnom tablom.
Izvođenje građevinskih i zanatskih radova, ugradnja instalacija, postrojenja i opreme.
Dokument koji izdaje nadležni organ u skladu s važećim planom i na osnovu kojeg je moguće započeti gradnju. Više na www.gradjevinskedozvole.rs.
Linija do koje je dozvoljena izgradnja objekta (osnovnog gabarita), može biti podzemna ili nadzemna.
Izgrađeni ili planom predviđen za izgradnju deo građevinskog zemljišta/područja koji ima pristup javnoj saobraćajnici.
Prostorna celina koja se sastoji od više povezanih samostalnih celina – katastarskih parcela koje mogu imati različitu namenu.
Izgrađeno i uređeno područje grada ili neizgrađeni deo područja grada koji je planom određen za zaštitu, uređenje i/ili izgradnju objekta.
Količnik ukupnog BRGP izgrađenog ili planiranog objekta i ukupne površine građevinske parcele. Množenjem površine parcele s planiranim indeksom izgrađenosti dobijamo maksimalni BRGP objekta koji možemo izgraditi.
Procentualni odnos između površine ispod izgrađenog ili planiranog objekta i ukupne površine građevinske parcele.
Dokument koji sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli na osnovu važećeg planskog dokumenta.
Lice za čije se potrebe gradi objekat, koje obezbeđuje sredstva za izgradnju objekta, odnosno lice na čije ime glasi građevinska dozvola.
Skup radnji koji obuhvata prethodne radove, izradu tehničke dokumentacije, pripremne radove, građenje objekta i stručni nadzor u toku građenja.
Objekat koji je uzidan (naleže) na jednu bočnu granicu pripadajuće građevinske parcele.
Dvodimenzionalni prikaz parcela i objekata.
Namena koja je dozvoljena u okviru osnovne namene u skladu sa odnosom definisanim važećim planskim dokumentom. Kompatibilne namene na nivou bloka u planovima višeg reda mogu biti dominantne ili jedine u planovima nižeg reda.
Svi objekti infrastrukture za čije izvođenje građevinsku dozvolu izdaje jedinica lokalne samouprave.
Određen za izgradnju planskim dokumentom, može biti nadzemni ili podzemni (javni objekat, javna železnička infrastruktura, elektroenergetski vod, naftovod, produktovod, gasovod, objekat visinskog prevoza itd.).
Isprava koju izdaje nadležno ministarstvo ili nadležni organ lokalne samouprave za dogradnju postojećih ili izgradnju novih objekata, kao i za objekte koji se priključuju na komunalnu i drugu infrastrukturu i koja sadrži podatke o mogućnostima i ograničenjima gradnje za potrebe izrade tehničke dokumentacije.
Ne postoji formalna opšteprihvaćena definicija master plana odnosno nema jasno definisanu strukturu ni sadržaj. Praksa je pokazala da se izradi master planova najčešće pristupa ad hoc, u cilju ispitivanja mogućnosti primene unapred definisane vizije razvoja konkretnog područja. Master planom se razrađuju idejna rešenja i predlažu generalne smernice (ili definišu konkretni koraci) za dalju plansku ili projektnu razradu. Veoma često sadrži i procenu investicione vrednosti implementacije datih rešenja.
Predviđeni način korišćenja zemljišta određen planskim dokumentom.
Izgrađeni, funkcionalno objedinjeni prostor na kome su obezbeđeni uslovi za život i rad ljudi i zadovoljavanje zajedničkih potreba stanovnika.
Građevina spojena s tlom – fizička, funkcionalna, tehničko-tehnološka ili biotehnička celina, koja može biti podzemna ili nadzemna.
Tri ili više objekata koji naležu jedan na drugi, time i na bočne granice parcele, a objekat/objekti u sredini obavezno na obe bočne granice građevinske parcele.
Objekti koji su namenjeni za javno korišćenje. Oni su najčešće u javnoj svojini, ali mogu biti i privatni (sportski objekti, zdravstvene ustanove, saobraćajne površine itd.).
Prostorna celina za koju je predviđena izrada prostornog ili urbanističkog plana.
Preovlađujuća namena koja zauzima najmanje 50% površine zone (bloka ili pracele) u kojoj je na odgovarajućem grafičkom prilogu označena.
Nivo objekta koji se nalazi ispod površine terena na dubini većoj od jednog metra.
Objekat koji je u funkciji glavnog, izgrađen na istoj parceli na kojoj i glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene (to su najčešće garaže, šupe, ostave…).
Onaj koji je kao takav evidentiran na geodetskoj podlozi.
Nivo u zgradi koji se u celini ili delom nalazi unutar krovne konstrukcije s nadzitkom visine od 1,6 metara od kote poda poslednje etaže.
Površina koja je planskim dokumentom određena za uređenje i upotrebu kao javna površina ili za izgradnju objekata javne namene.
Poslednja etaža povučena od prednje i zadnje fasadne ravni minimalno 1,5 metara u nivou poda.
Prva etaža u objektu iznad nivoa terena (ili podruma i suterena) na visini do 1,2 metra od nivoa terena.
Linija koja razdvaja površine jedne javne od površina druge javne ili ostale namene. Može se poklapati s građevinskom u nekim slučajevima.
Posebno uređene površine za odvijanje svih ili pojedinih vidova saobraćaja ili mirovanje vozila (parkiranje).
Naselje čije se stanovništvo pretežno bavi poljoprivredom, a koje nije sedište opštine.
Objekat čije su fasade udaljene od bočnih i zadnje granice pripadajuće građevinske parcele.
Nivo u zgradi koji se nalazi iznad prizemlja, a ispod krovne konstrukcije ili potkrovlja.
Broj spratova koji se broje od prvog sprata iznad prizemlja, pa naviše. Kao spratovi se ne izražavaju prizemlje (P), podrum (Po), suteren (Su), potkrovlje (Pk) i povučeni sprat (Ps), već se dodatno naglašavaju (npr. Po+P+3+Pk). Broj spratova se uvek meri u najvišem delu objekta ili delu s najvećim brojem spratova ukoliko objekat ima delove različite visine ili spratnosti.
Nivo objekta koji se nalazi ispod površine terena na maksimalnoj dubini do jednog metra.
Skup projekata kojim se utvrđuje koncept objekta, razrađuju uslovi i definiše način izgradnje i održavanje.
U planiranju predstavlja sistematsku klasifikaciju fizičkih karakteristika planiranog naselja, bloka ili objekata prema načinu oblikovanja (arhitektonskom stilu) u skladu s pravilima uređenja i građenja.
Građevinska parcela koja se nalazi na uglu bloka i ima izlaz na najmanje dve saobraćajnice u širini od osam metara.
Dokument kojim se investitoru odobrava upotreba objekta.
Skup planskih, graditeljskih i drugih mera kojim se obnavlja, uređuje ili rekonstruiše izgrađeni deo grada ili gradskog naselja.
Isto što i informacija o lokaciji, samo pre donošenja novog Zakona o planiranju i izgradnji. Sadrže podatke o urbanističkim i tehničkim mogućnostima i ograničenjima gradnje na katastarskoj parceli, a izdavali su se na osnovu planskog dokumenta i tehničkih mogućnosti javnih i privatnih preduzeća.
Regulacija bloka definisana kroz spratnost ili visinu objekata u bloku. Najčešće je određena maksimalna vrednost (iznad koje ne može da se gradi), a u opisu zatečenog stanja koristi se preovlađujuća vrednost.
Udaljenje venca poslednje etaže objekta u ravni fasade od kote pristupne saobraćajnice izraženo u metrima. U slučaju objekta s ravnim krovom, visina se računa do ograde povučene etaže, a kod građevinskih parcela koje su pod određenim nagibom, visina se definiše udaljenjem od kote srednje linije fronta građevinske parcele.
Objekat s krovom i spoljnim zidovima, samostalna upotrebna celina koja pruža zaštitu od spoljnih uticaja namenjena za stanovanje ili neku drugu namenu. Zgradama se takođe smatraju i objekti koji imaju krov, ali nemaju sve zidove (npr. nadstrešnice), kao i objekti delimično ili potpuno smešteni ispod površine zemlje (npr. skloništa, podzemne garaže itd.).